U Zadru i naseljima koja administrativno spadaju pod Grad trenutno se na 63 lokacije nalazi 85 baznih postaja. Operateri koje žele negdje postaviti baznu stanicu obvezani su HAKOM-u (Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti) prije početka rada radijske postaje prijaviti podatke o baznoj postaji. Nitko drugi, ni gradovi, ni općine ni okolni stanovnici, u skladu s važećim hrvatskim zakonima, o tome ne moraju ništa znati!

U Zadru se zadnjih dana digla bura nezadovljnih građana oko baznih stanica skrivenih u zvonicima dviju crkava na Boriku i Plovaniji, stoga smo odlučili provjeriti gdje su sve na području Zadra postavljene bazne stanice teleoperatera i što Grad Zadar može učinit po pitanju regulacije njihovog postavljanja u naseljenim područjima.

Iz HAKOM-a naglašavaju kako “operatori sami planiraju svoju mrežu u skladu s potrebama za kapacitetom odnosno pokrivenošću signalom”. U svom odgovoru su i naveli kako Hrvatski telekom u Zadru ima 33 bazne postaje, teleoperater A1 30 baznih postaja dok Tele 2 ima 22 bazne postaje. U 2018. godini u gradu su postavljene 4 nove bazne postaje i to na adresama 4. gardijske brigade 69, Put Nina 93, Hrvoja Ćustića 1B, te na adresi Zagrebačka 96.

Na posljednjem kolegiju gradonačelnik Branko Dukić komentirao je izgradnju trafostanice na Vitrenjaku, no nije se osvrnuo na temu koja je šokirala brojne stanovnike ulice Augusta Šenoe: da im se u zvoniku crkve Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije (BZBDM) već 15-tak godina, prema riječim svećenika don Ikića, nalazi odašiljač.
Prema podacima koje smo dobili iz HAKOM-a u zvoniku se nalazi antenski prihvat, odnosno GSM-UMTS-LTE bazna postaja, teleoperatera A1. Susjedi su nam tvrdili da se u zvoniku nalaze bazne stanice dva operatera, no kad smo taj podatak htjeli provjeriti u Zadarskoj nabiskupiji, precizan odgovor nismo dobili.

Iako gradonačelnik Dukić nije spominjao crkve, niti je obratio pažnju na zvonike koji služe kao odašiljači baznih stanica u naseljenim mjestima, zbog čega se ljudi bune u strahu od štetnog elektromagnetskog zračenja, i Gradu i Županiji stoje na raspolaganju instrumenti za uvođenje reda kod odabira lokacija, ako se naravno za to ima volje.
Primjerice, Istarska županija je u svoj prostorni plan stavila odredbu prema kojoj antene moraju biti 400 metara udaljene od dječjih vrtića, škola, bolnica i sličnih ustanova socijalnog okupljanja, a ne da se, primjerice, kao u Zadru na Općoj bolnici nalazi antenski prihvat.

Grad Zagreb je tako svojim Generalnim urbanističkim planom propisao višestruko niže granice zračenja antenskih odašiljača nego što ih propisuje Pravilnik Ministarstva zdravstva, a zabranili su i antenske stupove na krovovima obiteljskih kuća, a ne da se, primjerice, kao u ulici Put Dikla, bazna stanica nalazi u dimnjaku obiteljske kuće!
Da ne idemo previše daleko, Zadar može slijediti primjer Grada Nina koji je nedavnim izmjenama prostornog plana uveo obvezu da se samostojeći antenski prihvati i stupovi te sve bazne stanice moraju izmjestiti izvan naselja. Promjena u Ninu nastupila je nakon peticije stanovnika Poljica Brig koji su htjeli da se samostojeći antenski stup, koji se nalazi odmah pokraj dječjeg vrtića, izmjesti van njihovog naselja. Na potezu je Zadarska županija koja njihov prijedlog treba usvojiti u svoj Prostorni plan. 

– Grad Zadar kao i ostale jedinice lokalne samouprave, može i mora temeljem zakona o lokalnoj i područnoj, odnosno regionalnoj samoupravi, uređivati prostorno planska pitanja na svom teritoriju. To znači da ima mogućnost da unutar svog prostora definira kriterije po kojima se nešto može ili ne može graditi, govori Ankica Kosovec Krželj, diplomirana inženjerka elektrotehnike i članica upravnog odbora Hrvatske udruge za zaštitu od elektromagnetnog zračenja (HUZEZ) koja je cijelu karijeru radila u velikoj telekomunikacijskoj tvrtci. Kosovec Krželj ističe da se u Hrvatskoj, za razliku od drugih zemalja u Europi, bazne stanice mogu graditi bez građevinske dozvole i jedni smo od rijetkih koji ih gradimo bez suglasnosti lokalne samouprave.

– U Hrvatskoj ne treba niti građevinska dozvola niti javna rasprava za postavljanje baznih stanica. Time su na nacionalnoj razini ukinute sve moguće barijere teleoperaterima. No uz promjenu zakona na lokalnoj razini moguće je regulirati postavljanje baznih stanica, govori Kosovec Krželj, naglašavajući kako županije moraju same donijeti izmjene prostornog plana.

– Neka se lijepo primjer Istarske županije preslika i na Zadar! – poručuje Kosovec Krželj i upozorava da se s podacima o dozvoljenoj jačini zračenja baznih stanica može vrlo lako manipulirati.
Naime, iako postoje smjernice Međunarodne komisije za zaštitu od ionizirajućeg zračenja koje je Europska komisija prihvatila kao najviše moguće granice, te granice su postavljene 1998. i odnose se samo na opekotine, što znači da ih čovjek neće dobiti koristeći određeni uređaj ili ako se nalazi u signalnom polju.

– Te granice ne govore o tome jesmo li ili nismo u riziku oboljenja od malignih bolesti ako smo dugotrajno izloženi polju, zbog toga što ’98. mobilna telefonija nije bila razvijena kao danas. Granice ionzirajućeg zračenja reguliraju države, tako su Austrija i Francuska napravile da su granice zračenja na nacionalnoj razini (nenaseljena područja poput šuma) visoke, ali su iznimno niske u područjima guste naseljenosti, naspram granice u Hrvatskoj, govori Kosovec Krželj objašnjavajući kako u Hrvatskoj postoji jačina zračenja za javne površine i za područja posebne osjetljivosti.

U Francuskoj tako jačina zračenja iznosi 10 vata po kvadratnom metru na nacionalnoj razini, ali su gradovi te iznose regulirali za naseljena područja. U Hrvatskoj dopušteno zračenje za javne površine iznosi 8.9 vata po kvadratnom metru, dakle za 1.1 manje od Francuske, a za područja posebne osjetljivosti kao što su škole i bolnice ta jačina iznosi 1.6 vata po kvadratnom metru.

No Kosovec Krželj ističe kako su, na primjer, na Zadarskom Narodnom trgu zračenja i do 850 puta veća nego što su u Parizu ili Beču upravo zbog toga što su europski gradovi definirali granice za naseljena područja. U Parizu je dozvoljena količina zračenja deset milivata po kvadratnom metru.

Podsjetimo, stanovnici Vitrenjaka žele da se ukloni antenski stup u crkvi BZBDM jer su zabrinuti za svoje zdravlje, a svoje negodovanje iskazali su tijekom prošlotjednog prosvjeda zahtijevajući od Zadarske nadbiskupije njihovo hitno izmještanje.

IZVOR: zadarski.hr