27. srpnja 2026. godine održana je 9. sjednica Gradskog Vijeća Grada Nina. Na istoj, kojom je predsjedavao gospodin Ante Peroš, nazočilo je svih 8 vijećnika, predstavnici Instituta za turizam gđa Snježana Boranić Živoder, gospodin Ivo Beroš te direktori Turističkih zajednica Grada Nina, gospođa Ivanka Magaš i direktor Turističke zajednice mjesta Zaton, gospodin Ivan Milković.
Jednoglasno je prihvaćen dnevni red s 12 predloženih točaka.
- Zapisnik s 8. sjednice Gradskog vijeća Grada Nina
- Nacrt Prijedloga Plana upravljanja destinacijom Nin za razdoblje 2026. – 2030.
- Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o komunalnom doprinosu
- Odluka o imenovanju članova upravnog vijeća Dječjeg vrtića Morska vila Nin
- Strategija upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Grada Nina za razdoblje od 2026.-2031.
- Odluka o odabiru najpovoljnije ponude za k.č. 220 k.o. Ninski Stanovi
- Odluka o odabiru najpovoljnije ponude za k.č. 541/2 k.o. Ninski Stanovi
- Odluka o odabiru najpovoljnije ponude za k.č. 583/2 Nin-Zaton
- III. Dopuna Godišnjeg plana upravljanja nekretninama
- Zaključak o namjeri za zamjenu – Stara Ciglana – Adolf Lupp Projekt
- Odluka o donošenju VI. ciljanih izmjena i dopuna UPU stambene zone Rupe
- Razno
Na samom početku sjednice predstavnici Instituta za turizam u Zagrebu, koji su izradili novi Plan upravljanja destinacijom Nin u kratkoj prezentaciji predstavili su gradskim vijećnicima novi strateški dokument koji bi nakon usvajanja bio na snazi iduće 4 godine.
Plan upravljanja destinacijom predstavila je dr. sc. Snježana Boranić Živoder koja je navela kako je ovo strateško-operativni dokument koji na temelju analize stanja i izračuna pokazatelja održivosti definira ciljeve, prioritete, mjere i projekte usmjerene prema odgovornom i održivom razvoju turizma. Osnovno polazište za izradu plana čini uvažavanje potreba svih dionika u destinaciji, ponajprije lokalnog stanovništva i potrebe za očuvanjem i podizanjem kvalitete njihova života.
Plan će poslužiti kao alat za koordinaciju aktivnosti dionika u turizmu, praćenje rezultata i prilagodbu mjere sukladno promjenama u okruženju. Svrha mu je, među ostalim, poticati dijalog i suradnju među dionicima te ostvarenje zajedničke vizije grada Nina kao jedinstvene i prepoznatljive turističke destinacije. Na temelju plana Nin bi se trebao turistički razvijati kao cjelovita destinacija u kojoj su društvena, okolišna i gospodarska dimenzija razvoja usklađene.
Metodologija izrade plana podrazumijeva provedbu primarnih istraživanja pa su u svrhu izračuna pokazatelja održivosti provedena primarna istraživanja lokalnog stanovništva i turista i posjetitelja. Rezultati istraživanja dali su vrijedne uvide u stavove i razmišljanja dionika razvoja te pružaju informacije važne za daljnje planiranje aktivnosti vezanih uz unapređenje pojedinih elemenata turističke ponude. Isto tako, sa svakim budućim istraživanjem dobit će se informacije trendu tj. promjenama u stavovima čime će se osigurati kontinuirano praćenje pokazatelja održivosti.
Analiza stanja turističke destinacije Nin pokazuje da grad raspolaže iznimno vrijednom i raznolikom resursnom osnovom, ali istodobno i različitim prostornim i infrastrukturnim ograničenjima koji zahtijevaju sustavan, koordiniran i održiv pristup razvoju turizma. Turistički razvoj Nina posljednjih je godina obilježen rastom potražnje, snažnim oslanjanjem na ljetnu sezonu, dominantnom ulogom kampova i privatnog smještaja te izrazitom osjetljivošću prostora koji je nositelj glavnih atrakcijskih vrijednosti destinacije.
Najveća razvojna snaga Nina proizlazi iz njegove resursne osnove. Riječ je o destinaciji iznimne koncentracije kulturno-povijesne baštine, snažnog identiteta i prepoznatljivosti. Jednako važan dio resursne osnove čine prirodne vrijednosti: ninska laguna, pješčane plaže, ljekovito blato, Natura 2000 područje i specifičan krajobrazni spoj lagune, mora i pogleda na Velebit. Upravo sinergija kulturnih i prirodnih resursa daje Ninu visoku diferencijacijsku vrijednost i snažan potencijal za razvoj cjelogodišnjih, autentičnih i održivih turističkih proizvoda. Ujedno, ta ista resursna osnova, zahtijeva pojačanu zaštitu, pažljivo upravljanje i ograničavanje pritisaka u prostoru.
Analiza javne turističke infrastrukture i turističkih usluga pokazuje da Nin raspolaže razmjerno bogatom i funkcionalnom osnovom za prihvat turista. Posebno se ističu uređene plaže, biciklističke i pješačke staze, tematske i poučne rute, šetnice, vidikovci, parkirališta, sportski sadržaji, arheološki lokaliteti i povijesni spomenici. Takva infrastruktura omogućuje razvoj raznolikih oblika boravka i kretanja po destinaciji, od kupališnog i obiteljskog odmora do aktivnog, kulturnog i edukativnog turizma. U uslužnom dijelu, ugostiteljska i trgovačka ponuda zadovoljava potrebe posjetitelja, a težinu ukupnoj ponudi daje i Zaton Holiday Resort kao najveći smještajni i uslužni kompleks destinacije. Ipak, analiza pokazuje i nekoliko važnih izazova: visoku sezonalnost ugostiteljstva, izraženu koncentraciju potražnje u ljetnim mjesecima, ograničen razvoj sadržaja izvan glavne sezone te potrebu za daljnjim podizanjem kvalitete, autentičnosti i profesionalnosti usluga. Posebno je važno jačati suradnju između ugostitelja, lokalnih proizvođača i turističkog sustava kako bi gastronomija i dodatne usluge snažnije odražavale identitet destinacije.
Zaključno, analiza stanja upućuje na nekoliko ključnih razvojnih činjenica. Nin je destinacija iznimne vrijednosti, snažnog identiteta i visoke tržišne prepoznatljivosti, ali i mala, prostorno ograničena i osjetljiva cjelina. Najveće razvojne snage destinacije su jedinstvena kombinacija kulturne baštine i lagunskog krajolika, pješčane plaže, ljekovito blato, bogata mreža atrakcija i manifestacija te povoljan prometni položaj u blizini Zadra. Glavni izazovi su i dalje visoka sezonalnost, budući pritisci na lijepe plaže, prometnice i komunalni sustav u vršnim razdobljima, potreba za boljom koordinacijom dionika, nedovoljna diverzifikacija ponude izvan ljeta te nužnost trajne zaštite prirodnih i kulturnih resursa. Iz toga proizlazi da budući razvoj turizma u Ninu treba biti usmjeren na upravljanje, a ne samo na rast: na podizanje kvalitete, produljenje sezone, ravnomjernije prostorno i vremensko raspoređivanje turističkih aktivnosti, jačanje lokalnog identiteta i dosljednu zaštitu prostora kao temeljnog razvojnog resursa., zaključila je dr. sc. Snježana Boranić Živoder.
Plan koji je prošao 30 dana javnog savjetovanja, jednoglasno je izglasan od gradskih vijećnika, kao i sve ostale točke dnevnog reda o kojima se raspravljalo.